Reakcija Mreže podrške romskoj djeci REYN-Hrvatska na izjave članova Vlade RH o gladnoj djeci

Main_re Mreža podrške romskoj djeci REYN-Hrvatska reagirala je na izjave članova Vlade Republie Hrvatske o gladnoj djeci

U Zagrebu, 14.11.2014.

 

Poštovani,

kao Mreži podrške romskoj djeci REYN-Hrvatska dužnost nam je reagirati na nedavne izjave članova Vlade Republike Hrvatske vezane za činjenicu da značajan broj djece u našoj državi gladuje. To se ponajprije odosi na izjavu premijera Zorana Milanovića od 12. studenoga 2014. te na izjavu ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić od 13. sudenoga 2014.

Nedavno provedeno UNICEF-ovo istraživanje pokazuje da je u 2012. godini u Hrvatskoj 20,5% djece mlađe od 6 godina živjelo ispod praga relativnog siromaštva - to je oko 52.000 djece mlađe od 6 godina ili 60.000 mlađe od 7 godina. Isto istraživanje govori nam da u obiteljima koje primaju socijalnu pomoć svako drugo dijete nema svoj vlastiti krevet, te da 68 % obitelji nedostaje novca za hranu. Sagledane iz tog ugla, izjave kojima se pojašnjava kako „ljudi u Hrvatskoj ne gladuju, ali jedu lošu hranu“ te da je riječ „u najvećem dijelu o djeci romske populacije i onima koji nemaju riješeno državljanstvo pa im, kao ni u jednoj zemlji Europske Unije, ne možemo dati socijalnu pomoć" ocjenjujemo neosjetljivima, neodgovornima i neprimjerenima.

 

Smatramo kako takve izjave nastoje ublažiti poraznu činjenicu da u Republici Hrvatskoj u 21. stoljeću mnoga djeca gladuju, te da se ona ne da ublažiti niti 'pojašnjenjem' kako se radi ponajviše o romskoj djeci i deci bez riješenog formalno-pravnog statusa. Takva vrsta 'pojašnjenja' pretpostavlja 'normalnost' gladovanja romske djece i djece bez riješenog statusa, i njome se Vlada odriče odgovornosti za prijeko potrebno hitno i neposredno djelovanje s ciljem podrške djeci da ostvare jedno od svojih temeljnih prava, kao i uvjete preživljavanja.

Točno je da je među siromašnom i gladnom djecom ima najviše romske djece (isto istraživanje pokazuje da, od romskih obitelji koje primaju pomoć za uzdržavanje, 3 od 4 nedostaje novca za hranu te da svako drugo dijete živi u vlažnom prostoru), kao i da ekstremno siromaštvo većine naših romskih sugrađana i sugrađanki nije počelo s nedavnom ekonomskom krizom. Kroz suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama i sami smo mnogo puta posvjedočili slučajevima gdje djeca gladna dolaze na nastavu, gladna je prate i gladna odlaze kući, slučajevima u kojima učitelji nose vlastitu hranu kako bi nahranili djecu ili slučajevima kad režu kruh na što tanje kriške kako bi osigurali da više djece dobije barem nekakav obrok.

Značaj i težina ovog problema ukazuju na to da borba protiv siromaštva i gladi ne može biti riješena isključivo donošenjem strategije ili temeljena na programima organizacija civilnog društva (niti to može biti njihova odgovornost), već da je potrebna hitna intervencija osiguranja prehrane za gladnu djecu, za koju je odgovorna Vlada.

Također smatramo kako se negiranjem obaveze pomoći djeci koja nemaju riješen pravni status krše prava djeteta, uključujući pravo na odgovarajući životni standard, pravo na prehranu i pravo na zdravstvenu pomoć. Činjenica da takva djeca nemaju putovnicu ili rodni list te da iz istog razloga ne mogu ostvariti niti jedno pravo koje im pripada, ne čini njihovu glad manje fizički bolnom, manje opasnom po zdravlje ili manje politički važnom - već ih, štoviše, smješta u skupinu najugroženijih osoba.

Jedan od razloga zbog kojih smo pokrenuli Mrežu podrške romskoj djeci REYN-Hrvatska jest poboljšanje izrazito lošeg položaja romske djece u odgoju i obrazovanju. Taj loš položaj izravna je posljedica krajnjeg siromaštva u kojemu naši sugrađani žive, a koje se protivi svim načelima civilizacijskih normi, pravne države i pravednog društva.

Iako osnove primjerene javne komunikacije uključuju barem uvažavanje činjenice da problem postoji (uz sve dostupne statističke dokaze, smatramo da negiranje može značiti jedino neinformiranost), ne apeliramo na Vaše suosjećanje već na činjenicu da ste na poziciji koja Vam omogućava da ovaj problem riješite te da se troškovi njegovog rješavanja ne daju usporediti s njegovom težinom.

Podsjećamo još na činjenicu da se ovakva javna diskusija događa uoči Dana prava djeteta i 25. obljetnice Konvencije o pravima djeteta koju je Hrvatska ratificirala.

S poštovanjem,

Asja Korbar

Koordinatorica Mreže REYN-Hrvatska

 

Na znanje:

- Ministarstvo socijalne politike i mladih

- Ured Predsjednika RH

 

- Ured Pravobraniteljice za djecu

Preporučite članak: