Naše članice na edukaciji međunarodnog REYN-a 'Žive knjižnice / Living Libraries'

Main_bibviv U Skopju (Makedonija) se od 26.1.2016. do 29.1.2016.g. održavao četverodnevni trening pod nazivom 'Building a Roma Living Library' u organizaciji REYN International – Romani Early Years Network i Steb by Step Fundation Macedonia. Na treningu su sudjelovali stručnjaci praktičari iz Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Makedonije, Ukrajine, Kosova, Albanije i Hrvatske. Predavači su bili Ulderico Maggi i Elisabetta Dodi, predstavnici talijanske organizacije ABCittà - pionira u razvoju metodologije Živih knjižnica s višegodišnjim iskustvom organizacije i provedbe ovog zanimljivog pristupa.

“Lakše je razbiti atom nego predrasudu.” 

(Albert Einsten)

U životu možemo birati puno toga. Ipak, postoji i jedan dio koji ne možemo. Obitelj i mjesto rođenja su nam dani i na njih ne možemo utjecati. Pitamo li se dovoljno često i dovoljno duboko kako je onima koji su maltene kažnjeni zbog onoga što ne mogu mijenjati? Mislimo da razumijemo. No, razumijemo li zaista? Razumijemo li zaista kako je biti „s druge strane“? Uvjeravamo i sebe i druge kako nemamo predrasuda i kako smo kulturalno osviješteni. No, jesmo li zaista? Vidimo li u kulturološkim razlikama podijeljenost ili vidimo različite ali jednako vrijedne ekspresije univerzalnog i zajedničkog principa ljudske civilizacije? Na sljedećem linku pogledajte kratki animirani film koji slikovito prikazuje kako to izgleda kada se isti svijet gleda različitim naočalama:  https://www.youtube.com/watch?v=gXh8t6iqKhc 

 

O EDUKACIJI

U Skopju (Makedonija) se od 26.1.2016. do 29.1.2016.g. održavao četverodnevni trening pod nazivom Building a Roma Living Library  (Izgradnja romskih živih knjižnica) u organizaciji REYN International – Romani Early Years Network  i Steb by Step Fundation Macedonia. Na treningu su sudjelovali stručnjaci praktičari iz Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Makedonije, Ukrajine, Kosova, Albanije i Hrvatske. Predavači su bili Ulderico Maggi i Elisabetta Dodi, predstavnici talijanske organizacije ABCittà (http://abcitta.org/) - pionira u razvoju metodologije Živih knjižnica s višegodišnjim iskustvom organizacije i provedbe ovog zanimljivog pristupa. Tijekom treninga sudionici su mogli steći bolje razumijevanje o:

•konceptu kulture, multikulturalizma i interkulturalizma te povezanosti navedenog s razvojem osobnog i grupnog identiteta

•nastanku i dinamici održavanja predrasuda 

•samom modelu Živih knjižnica, njegovom konceptu, koristi i svrsi,

ali i  neposredno doživjeti metodologiju rada u pripremi i organizaciji Živih knjižica kao događaja u lokalnoj zajednici. 

 

ŠTO SU ŽIVE KNJIŽNICE?

Žive knjižice, kao pristup i model rada, izvorno su nastale 2000.g. u Danskoj. Osmislila ih je grupa mladih okupljenih u okviru nevladine organizacije „Stop the violence“  kao alternativa konvecionalnim (najčešće penalizirajućim) reagiranjima na nasilje, ali i rastućoj kulturalnoj podijeljenosti, rasizmu i predrasudama između različitih skupina ljudi. Vijeće Europe prepoznalo je ovaj model rada kao primjer dobre prakse u razvoju interkulturalnog dijaloga u zajednici i alat za promociju ljudskih prava te ga već 2003.g. uvrstilo u svoj program „Youth promoting human rights and social cohesion“. Danas je ovaj model rada široko prihvaćen i provodi se u velikom broju europskih zemalja. 

Osnovna filozofija ovog pristupa leži u facilitiranju mogućnosti ostvarivanja neposrednog kontakta i dijaloga između pripadnika različitih skupina ljudi na određenom području koji u normalnim okolnostima ne bi imali prilike ili namjere stupiti u kontakt. Žive knjižnice se koriste kao alat za poticanje socijalne kohezije i smanjenje predrasuda, pa se stoga njezini sudionici mogu generalno podijeliti na dvije skupine: Knjige i Čitače. Knjige su pri tome živi ljudi, osobe koje su spremne podijeliti svoju priču, a Čitači osobe koje su spremne slušati i pokazati zanimanje za onim što se krije iza „omota Knjige“ kojeg vrlo često čine nametnute etikete, stereotipi, generalizacije i predrasude. Kako se radi o alatu za smanjenje predrasuda, Knjige su uvijek osobe pripadnici skupina koje su u riziku ili se već suočavaju s diskriminacijom, predrasudama i društvenom marginalizacijom (npr. Romi i druge nacionalne manjine, zatvorenici, psihički oboljele osobe, određene profesije ili zaposlenici određenih institucija i organizacija, osobe s invaliditetom, pripadnici seksualnih i rodnih manjina, religijskih zajednica itd.). Čitači su, s druge strane, osobe koje pripadaju „većini“ bilo po nacionalnom ili kojem drugom kriteriju (ovisno o tome koja se tema i predrasuda odabire za rad u Živim knjižnicama). Tri ključne točke Živih knjižnica su: predrasude, autobiografija (kao suprotnost predrasudama) i međuljudski odnosi. O navedenom je potrebno voditi računa tijekom cijelog procesa izgradnje Živih knjižnica. Žive knjižnice kao događaj samo su završni korak u procesu pripreme, organizacije i provedbe te rezultat kompleksnog, strukturiranog i vođenog procesa koji je nužno participativan. Mogu se organizirati kao samostalan događaj, ali se one najčešće provode kao dio programa neke organizacije ili pak kao dio nekog većeg događaja (festivala, manifestacija i sl.). 

 

PROCES PRIPREME I ORGANIZACIJE ŽIVIH KNJIŽNICA

 

•INICIJATORI

Žive knjižnice su alat za rad u lokalnoj zajednici i zato inicijativa za njihovu organizaciju može doći od bilo koje institucije u zajednici čije djelovanje utječe na razvoj odnosa u zajednici (škole, udruge, lokalna vlast, knjižnice,…) ili koje u svom djelovanju imaju za cilj poboljšanje statusa marginaliziranih skupina. Kako se radi o događaju od šireg lokalnog značenja, prednost je ako se uspostavi partnerstvo i podrška između različitih dijelova zajednice.  Inicijatori i organizatori Živih knjižnica svakako moraju biti institucije ili pojedinci koji su vrlo dobro upoznati sa situacijom u lokalnoj zajednici, mogu dobro analizirati međusobne odnose u zajednici i izabrati najpogodniji trenutak i temu za rad Živih knjižnica. 

 

•ODABIR TEME I ŽIVIH KNJIGA

Nakon što se osigura potrebna podrška i donese odluka o organizaciji Živih knjižnica, promotorska grupa mora vrlo detaljno analizirati položaj i predrasude s kojima se susreće marginalizirana skupina iz koje će se regrutirati Knjige. Poželjno je da pripadnici marginalizirane skupine čija se slika u zajednici pomoću ovog modela rada želi promijeniti budu uključeni već i u ovoj fazi pripreme. Potrebno je „razgranati“ predrasude, uočiti uzročno-posljedičnu vezu između pojedinih predrasuda, vidjeti koji je ključni problem/predrasuda na kojoj je potrebno raditi u toj određenoj zajednici te definirati cilj koji želimo postići organizacijom Žive knjižnice.  

Osobe koje se odabiru za Knjige ne trebaju biti stručnjaci niti neke istaknute ličnosti već obični ljudi koji su spremni podijeliti dio svojeg iskustva. Knjige trebaju biti birane po kriteriju dobrovoljnosti i spremnosti da podijele dio svog životnog iskustva s nepoznatim ljudima (Čitačima) te relevantnosti za temu i cilj koji smo odabrali. Poželjno je da Knjige nisu osobe koje bi u ovome mogle naći privatne interese i priliku za promociju ili pak za širenje različitih ideologija. Što se tiče dobne granice, ova metoda se ne koristi u radu s djecom. Može se koristiti u radu s adolescentima (srednjoškolcima) na određene teme, a najčešće ipak uključuje odrasle osobe. 

 

•PRIPREMA KNJIGA

Za proces pripreme Knjiga potrebno je planirati minimalno mjesec dana. Knjige se pripremaju na tjednim grupnim susretima i individualnim konzultacijama. Osobe koje su izabrane kao Knjige najprije izdvajaju nekoliko ključnih događaja (epizoda) u svojem životu iz pozicije pripadnika marginalizirane skupine, a zatim odabiru jednu koja je povezana s odabranom temom Žive knjižnice i o kojoj su spremni pričati. Kroz nekoliko susreta Knjige formiraju svoje priče, oblikuju ih i pripremaju za pričanje. Kada je priča spremna, Knjizi se određuje naslov i kratak opis (back cover) koji bi trebao zaintrigirati Čitača za tu Knjigu. U tome im pomaže facilitator (inicijator i organizator događaja) ili pak drugi članovi skupine (druge Knjige). 

Uloga facilitatora vrlo je značajna u procesu pripreme Knjiga. Facilitator(i) je osoba koja vodi čitav proces i moderira ga, motivira sve sudionike i potiče ugodnu atmosferu. Istovremeno, to mora biti vrlo senzibilizirana, kompetentna, fleksibilna i empatična osoba koja će znati i moći voditi Knjigu kroz proces pripreme njezine priče. Od facilitatora se očekuje visoka razina komunikacijskih i socijalnih vještina te znanja koja će mu pomoći u tome da proces pripreme Knjiga bude što manje invazivan za osobe koje su pristale biti Knjige. 

 

•ORGANIZACIJA DOGAĐAJA

Prije same organizacije događaja potrebno je pažljivo razmisliti i odabrati koje mjesto će se odabrati za realizaciju Žive knjižnice te informirati stanovnike zajednice o događaju (npr. pomoću letaka, plakata, lokalnih medija i sl.). Mjesto može biti i zgrada javne knjižice, dom kulture, muzej, škola, javni park, trg ili neki drugi prostor pogodan za organizaciju ovakvog događaja. Ako i koliko financijski resursi to dopuštaju, poželjno je osigurati  promotivne materijale (letke, majce, postere s logom Žive knjižnice i sl.). Ako se radi na otvorenom, poželjno je ograditi prostor i označiti ulaz na kojem su postavljene ploče s popisom naslova knjiga, kratki sažetak knjiga i popis dostupnih Knjiga. Tijekom samog događaja facilitator(i) se nalazi u ulozi knjižničara koji upoznaje Čitače s pravilima Žive knjižice, uvodi ga u knjižnicu, daje mu potrebne informacije, vodi ga do Knjige, brine za sigurnost Knjiga, vodi računa o vremenu i koordinira tijek događaja. Za svaku Knjigu i Čitača potrebno je osigurati prostor koji će biti dovoljno intiman da se razgovor može normalno odvijati. Nakon što Knjiga ispriča svoju priču, Čitač slobodno može postavljati pitanja i razgovor može trajati onoliko koliko je  dogovoreno (najčešće 30 minuta). Knjiga ne mora odgovoriti na pitanje ako ne želi, a također može zatražiti i intervenciju knjižničara ukoliko razgovor za Knjigu postaje neugodan. Fotografije koje prikazuju kako su izgledale Žive knjižice u organizaciji talijanskih kolega u Milanu možete pogledati na sljedećem linku: http://bibliotecavivente.com/galleria-2/ .

 

•EVALUACIJA

Nakon što Čitač „pročita“ knjigu, zamoli ga se da napiše kratak osvrt ili komentar na pročitanu Knjigu, razgovor i iskustvo sudjelovanja u Živoj knjižnici. Na kraju se mogu analizirati i kvantitativni podaci kao što su broj Čitača, broj zainteresiranih ljudi općenito, vrijeme čitanja, koje su se Knjige najviše čitale, a koje najmanje itd. Uz to, nakon samog događaja organizira se evaluacijski susret s Knjigama koji se započinje upravo s komentarima koje su Čitači ostavili za Knjigu koju su čitali i zabilježenim fotografijama. Na tom susretu analizira se i sam događaj ali i čitav proces pripreme.

Prečesto zaboravljamo da je susret dviju kultura zapravo susret dvoje ljudi i dvoje dinamičnih identiteta. U želji da naš identitet i ono tko smo mi vidimo kao nešto poželjno i više vrijedno (ili pak ponekad samo iz želje da što više pojednostavimo svijet u kojem živimo), skloni smo razviti stereotipe i predrasude podižući na taj način zidove oko sebe istovremeno zaboravljajući da vani ostavljamo puno toga vrijednoga. Žive knjižnice omogućuju susret kultura, ali prvenstveno susret dvoje ljudskih bića koji vjerojatno imaju više toga zajedničkog nego različitog, više toga što mogu jedan od drugog naučiti nego omalovažiti. U svijetu koji strmoglavo juri liticom bešćutnosti, egocentrizma, podijeljenosti, uzavrele netrpeljivosti i straha od drugačijeg, ljudskoj priči treba dati zasluženu poziciju i omogućiti joj da stvara temelje za izgradnju nekog pravednijeg društva. 

Autorice:

Magdalena Lipić, psihologinja, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica

Bojana Kolarić, logopedinja, OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica

Kristina Tota, psihologinja, OŠ Orehovica

Maja Kutnjak, socijalna pedagoginja, PŠ Držimurec-Strelec () 

Fotografija/Photo credit: Biblioteca Vivente

Preporučite članak: