Povodom Dana Materinjeg jezika 21. veljače - Kako dvojezičnost utječe na dječja uvjerenja?

Main_hb3 Studija prestižnog kanadskog sveučilišta Concordia pokazuje kako dvojezična djeca imaju drugačija očekivanja u odnosu na jednojezičnu

Autorica: Cléa Desjardins

13. siječnja 2015

Preneseno s portala Sveučilišta Concordia

 

Mnoga mala djeca imaju esencijalistička shvaćanja – odnosno,  vjeruju kako su ljudske i životinjske karakteristike urođene. Takav način shvaćanja može voditi ka tome da smatraju kako su karakteristike poput  materinjeg jezika ili načina odijevanja intrinzični, umjesto stečeni. 

Nova studija kanadskog sveučilišta Concordia kazuje nam da će određena dvojezična djeca lakše uvidjeti kako su psihološke karakteristike osobe nešto što je više naučeno, nego urođeno.

Studija, koja će biti objavljena u časopisu  Developmental Science, sugerira kako dvojezičnost u predškolskoj dobi može promijeniti djetetova uvjerenja o svijetu koji ga okružuje. Suprotno uvjerenju njihovih jednojezičnih vršnjaka, mnoga djeca koja su izložena drugom jeziku nakon navršene treće godine, vjeruju kako su individualne karakteristike rezultat iskustva.

U svrhu studije su profesorica psihologije Krista Byers-Heinlein i koautorica studije, Bianca Garcia, testirale 48ero jednojezične djece, simultano dvojezične djece (koja su učila istovremeno dva jezika) te sukcesivno dvojezične djece (koja su učila prvo jedan jezik pa zatim drugi) u dobi od 5 i 6 godina.

Djeci su pričane priče o djeci rođenoj od strane engleskih roditelja koju su potom posvojili talijanski roditelji te o patkama koje su odgajali psi. Tada su djecu pitali bi li posvojena djeca iz priče govorila engleski ili talijanski jezik te bi li pačja djeca koju su odgajali psi kvakala ili lajala. Djecu su također pitale bi li pačja djeca imala perje ili krzno.

“Pretpostavljali smo da će iskustvo sukcesivno dvojezične djece  pomoći im da zaključe kako je ljudski jezik zapravo  naučen, ali da će sva djeca smatrati kako su osobine poput životinjskog glasanja ili životinjskih fizičkih karakteristika biti urođene.“ rekla je Byers-Heinlein.

Rezultati su je iznenadili. Djeca sukcesivni dvojezičari pokazala su smanjena esencijalistička uvjerenja vezana uz jezik – odnosno, znala su da će dijete odgajano u talijanskoj obitelji (talijanskom jezičnom okruženju) govoriti talijanski.

Ali su također i značajno više vjerovala kako su životinjsko glasanje i fizičke osobine nešto što je naučeno kroz iskustvo – da će patka odgajana od strane pasa prije lajati i trčati, nego li kvakati i letjeti.

“Mnoga jednojezična djeca i djeca koja sukcesivno uče drugi jezikpokazala su pogreške u zaključivanju, no svaka od tih grupa činila je različite vrste pogreški. Jednojezična djeca su više zaključivala o  tome kako je sve urođeno, dok su dvojezična radije zaključivala kako je sve naučeno/stečeno.“ kaže Byers-Heinlein. 

“Sustavne pogreške koje čine djeca kod zaključivanja vrlo su interesantne psiholozima, jer nam one mogu pomoći kod boljeg razumijevanja razvojnog procesa. Naši rezultati na  zapanjujući način pokazuju  da naše svakodnevno iskustvo – poput učenja jezika – može potpuno izmijeniti dječja uvjerenja o cijelom nizu stvari, te na taj način smanjiti dječje esencijalističke predrasude.“

Studija ima važne društvene implikacije zbog toga što odrasli koji imaju snažna esencijalistička uvjerenja češće imaju stereotipe i predrasude u svojim stavovima.

„Rezultati naše studije o tome kako dvojezičnost smanjuje esencijalistička uvjerenja, ukazuju na mogućnost da rano učenje drugog jezika može biti upotrjebljeno u svrhu prihvaćanja ljudskih društvenih i fizičkih različitosti” kažu autorice studije.

Prevela i prilagodila: Asja Korbar

 

Izvorni članak na engleskom jeziku potražite na; http://www.concordia.ca/cunews/main/stories/2015/01/13/how-bilingualism-affects-childrens-beliefs.html

 

 

Preporučite članak: